Dobro došli na našu stranicu Izačić

Istorija Izačića

Na zapadnom rubu Bihacke doline na jednom uzvisenju primjecuju se samo neznatni ostatci srednjovjekovnog grada Izacica. Po ovom Gradu i do danasnjeg Izacica koji se nalazi na njegovom lokalitetu , naziva se Izacic-Grad. Grad je imao jednu okruglu kulu opasanu sa dva odbrambena zida.

Izacic se prvobitno nazivao Dol, a sadasnje ime dobio je po porodici Izacic koja se ovdje prvi put spominje krajem XV stoljeca.Prva poznatija licnost iz ove plemicke porodice je Ivan Izacic, koji se pominje 1501 godine kao kraljevski povjerenik od Dola.Kasnije se pominjao Pavao Izacic koji je 1527 godine ucestvovao na Cetinskom saboru , kada su predstavnici hrvatskoga plemstva priznali Ferdinanda Habsburskog za svog vladara.

 Zbog povecane opasnosti od Osmanlija, Izacic je jos 1530 godine imao svoju strazu , a sedam godina kasnije i stalnu vojnu posadu. Godine 1577 Izacicka posada imala je 40 ljudi , a godinu dana kasnije posada je povecana na 50 vojnika, sa zapovjednikom,zastavnikom i bubnjarom. Zapovjednici Izacica bili su neposredno potcjenjeni Bihackom Kapetanu.

S povecanjem opasnosti od osmanskih napada rasli su i rashodi za odbranu grada i popravljanje gradskih zidina. Prihodi koje su vlastela Izacica ubirali od imanja i kmetova bili su neuporedivo manji od troskova koji su bili potrebni za ove namjene. Stoga je Stjepan Izacic 1540 godine predao grad gradskoj upravi. Od tada su vlastela Izacici napustila ovaj grad i nastanili se u pokupske i posavske krajeve, a polovinom XVI stoljeca spominje se Ivan Izacic kao kastelan u Ripcu.

Nakon pada Ostrozca i Cazina pod osmansku vlast Izacic je uz Brekovicu bio posljednja predstraza na prilazima Bihacu. Jos 1557 osmanska vojska pod komandom  Malkoc-Bega dosla je pod Izacic sa namjerom da ga osvoji a zatim da udari na Bihac. Malobrojna izacicka posada pruzala je zestok otpor i osujetila namjere osmanske vojske. Pravo je cudo kako je malobrojna izacicka posada uspjela tako dugo odolijevati narednim ucestalim osmanskim napadima. Tada su izacicke gradske zidine bile do te mjere ostecene djelovanjem osmanskih topova, da je bilo veoma tesko dalje braniti ovaj grad. U maju 1591 godine velika osmanska vojska dosla je pod gradske zidine Izacica i pocela je nocu kopati Logume pod gradom ali je i ovaj put morala uzmaknuti pred upornim braniocima Izacic-Grada. Slijedece godine,nekoliko dana prije pada Bihaca osmanska vojska pod komandom Hasan-Pase Predojevica zauzela je Izacic. Ubrzo su Izacicke gradske zidine popravljene i u grad je smjestena  jedna jaka gradska posada. Tako u jednom beratu iz 1796 godine, izdato Hasanu glavnom zapovjedniku Izacica navodi se da Izacicka posada ima 264 vojnika i 22 zapovjednika. Ovim beratom povecana je placa Izacickoj posadi jer su prilikom razgranicenja  sa Austrijom izgubili svoje posjede vezane za sluzbu u gradu.

Prilikom postavljanja medje izmedju Hrvatske i Turske  godine 1625 Izacic je  dodjeljen Turskoj. Za vrijeme velikog Turskog rata,,krenuo je General Herberstein sa Hrvatskim granicarima na Krajinu, gdje je uz ostala mjesta popalio i Izacic.

Godine 1809 Francuski general Marmount je opustosio i popalio Izacic i njegovu neposrednu okolinu i tada je stigao do pod same zidine Bihaca.

Istu sudbinu Izacic je dozivio i 1836 godine , prilikom upada karlovackog generala baruna Voldstatena. Tada su opustosena i popaljena okolna sela, pa cak i mlinovi na vrelu Klokota.

Svi su izgledi daje tada Izacicki grad potpuno i definitivno napusten jer se ne spominje u popisu gradova izvrsenom 1838 godine.

Evo ovdje imamo Tlocrt i nacrt stare kule koja je bila smjestena na mjestu gdje je sada nova Dzamija!!!

  

 

Porodice i plemena na Izacicu i njihovo oseljavanje ili doseljavanje !!!

Izacicka glavica, 414 m,koju odvajaju od Osoja i Turije poticne doline Margite,Kamenice, Johovca i Mreznice,zavrsuje se kosom strmih nagiba,koja je glavicasto zavrsena. T su razvaline srednjovjekovnog grada Izacica. Brisevac tecekraj Kule ispd Londze , a sa druge strane Arkovac. Margita se slijeva u Johovac, a ovaj u Mreznicu.Mreznica ide u Klokot;koji prima i Jasik i Jaruge.Sa vrela ovih potoka sluze se vodom

Naselje je u razvoju tipicnog garnizonskog karaktera. Prosirivan je grad vise puta i u njemu je jos samo ostala dzamija.Cim nije odgovaralo mnozenje stanovnistava smijeni vojnih orgaizacija ,kuce su iznosene iz grada i pred gradom razvijao se u tri dijela sasorovanskog tipa pod imenom: Grad, Kula i Prnjavor. U okolini smatraju sva tri djela kao jedno naselje Izacic,dok su administrativno odvojeni i smatraju se sve vise kao zasebna sela. Grad i Kula nemaju dijelove. Prnjavor ima 6 dijelova:Prnjavor,Bunica Selo,Cavnik,Vikica Selo,Abdica Selo i Maslin Do.-Naselje posmatrano sa planine Pljesevice odaje utisak sasorovanog sela,koje je izbjeglo iz gradske tjeskobe ,kad je minula opasnost sa Vojne Granice.

  • U Kuli su Canak 1 k.,Mujicic 1 k.,Rakovici 3 k.,Suljici 10 k., Celebic 1 k.,Muminovici 4 k.,Mujkici 4 k.,Rekici 8 k.,Musici 9 k.,Velici 3 k.,Corak 1k.  U Gradu su: Dizdarevici 12 k.,Felici 12 k.,Bajramagici 3 k.,Balici 2 k.,Lalici 4 k.,Alagici-Kasupovici 5 k.,Kujundzici 6 k.,Beganovici 3 k.,Suljici 3k.,Halilagici 4k.,Corak 1k.,Pajici 3 k., Halkici 4k.,Keskici 3k.,Kovacevici 4k.,Kuruzovic 1 k., i Fatkici 4 k.,- U Prnjavoru su: Sovic 1k.,Dodalovici 6 k.,Varda 1k.,Halilagici 5 k.,Delici 2k.,Music 1 k.,Besirovici 3 k.,Pajic 1 k.,Cerkezi 1k.,Merdanici 6k.,Harabasi 2k.,Sabulici 3k.,Cifalovic 1 k.,Mesonovici 3 k.,Belic 1k. i Felic 1k., U Bunica Selu :Bunici 6k.. U Vikica Selu:Sorok 1k.,Handanovici 9 k.,Keskica 3k.,Mujetici 3k.,Bagani 2k.,Cikic 1k.,Vikic 11k.,Seferovici 1k.i Rekici 2k..

  • U Abdica Selu:Turici 5k.,Cveticanini 2k.,Orlic1k.,Korda 1k.,Njegovan 1k.,i Drakula 1k.

  • U Maslin Dolu:Nikolici 1k.i Rukavine 3k.,

  • U Cavniku su:Repajici 1k.,Rosandic 1k.,Bjelos 1k. i Petric 1k.

Svega u selu :51 porodica sa 216 kuca.Od toga je pravoslavnih 11porodica sa 15 kuca i katolika 5 porodica sa 7 kuca.Pretezno se bave zemljoradnjom.Suvisak zita rodnih godina prodaju u Lickom Petrovom selu.Da bi se zadovoljile mjesne potreba u selu ima i nekoliko zanatlija i trgovina.

Imena

Ime je naselju od porodice Izacic iz vremena Turaka.Prije toga se zvalo Dol (Radoslav Lipsic:Bihac i Bihacka krajina ,str.170.).Margita (Izvor) podsjeca na naselje prije Turaka koje je bilo smjesteno na sadasnjem mjestu gdje se nalaze Halilagici.

Legenda o margiti

Margita je jedan izvor pitke vode koji se nalazi na sjevernoj strani ispod brda Prtosnja i u zaseoku Halilagici,,kazu jos u davna vremena da su tu na tom izvoru svracali putnici koji su sa konjskim kolima putovali u pravcu Turije i Gate.Tako je jednog dana jedna zena pod imenom Marija rodom iz Like putovala nocu tim putem prema Gati u posjetu rodjacima,,u toj noci nije se nista vidjelo a kao je zemljiste jako mekano oko Margite i sama mocvara ta je zena sa svojim kolima upala u Margitu i potonuula sa kompletnim kolima i konjima a i sama se utopila .Zato jos dan danas Margita podsjeca po obliku na konjska kola ..Dali je to istina nebi o tome ali je to jedna prica jos od moga dida a vjerovatno su i njemu to ispricali njegovi djedovi.

Starine 

Razrusene su zidine sredjovijekovnog grada.Kuce su izvan grada u kojem je ostala smao Dzamija. U dolini je kula cetvrtasta i niska ,zove se Reizova kula.Crkvine su dvije u Bunica Selu i Prnjavoru.

Postanak sela i porijeklo stanovnistva 

Poslije pada Bihaca i njegove okoline Izacic je bio pust sve do 1625.g.Prvi je doselio od ''feta'' Imsiraga. Od njega su Fatkici i Felici. Od Fatkica su:Fatkici 4k.,Besirevici 4k.i Pasici 1k.,Felica 13k.,i od njih su Lalici 4k.Od ''feta'' su i Bajramagici 5k. i od njih Balici 2k.

Iz Anadola su od ''feta'' :Cerkezi1k.Od njih su i Halilagici 6k.,Avdici-Turici 5k.i Dodolovici 6k.,Od ''feta'' su Sulici 13 k.i od njih Vehici 3k.-Iz Like su poslije Karlovackog mira 1699,a starinom Anadolci:Bunici 6k.,Vikici 11 k.,Celebic 1k.,Sovic 1k. i Seferovic 1k.Negdje u isto vrijrmr doselio je iz Kulen Vakufa Reis. Bila su njih 3 brata.Jedan je doselio u Turiju a drugi u...Jedan asikovao sa begovskom kceri.Radi toga su dosli u sukob s begom ,koga sasjeku i sklone se u Besirevice a ... Od Reisa su : Mujicic 1k.,Rakovici 3k.,Muminagici i Musici 9k.

Kao ''staro pletivo'' koji su imali ... ''Cejrecima'' su:Handanovici 9k.,Kujundzici 9k.,Kuruzovici 1k.-Nisu dobijali ulefu i nisu imali udjela u cejrecima:Rekici k.,Cikic 1k.,Mujetic 1k.,Keskici Bagani 2k.

Iza Svistovskoga mira 1791.doselio...dizdara gradskoga predak Dizdarevica(12 k.).Iz njihova ...vazda je bio jedan hodza, a jedan dizdar.Poslije okupacije muktar.Preci su danasnjeg muktara Hasana :Mustafa...-Kadri hodza-Bejdo hodza-Hasan hodza i Mustafa...Od ''feta'' su ali se nezna kome pletivu pripadaju: Kasupovici 5k.,Beganovici3.,Besici 2k.,Masinovici 3k.,Mujkici 4k.,Halkic 4k.,Kovacevici 4k.,...3k.,i Musici 1k.

Prije Omer-pase su doselili iz....a Harabasi 2k.-Iz Bihaca:Merdanici 6k.,Sabulici 5k.,i Delici 2k.

 

Džemat Izačić

Džemat  Izačić je jedan od većih džemata medžlisa  IZ- Bihać. Najzapadiniji je džemat u Bosni i Hercegovini. Udaljen  je 13 km od Bihaća, na zapadnom rubu bihaćke doline u pravcu Bihać - granični prelaz Izačić. Nalazi se na samoj državnoj granici, kako se u Kraini voli reći "zapadnoj kapiji Bosne". Džemat kao i mjesto je dobilo ime po plemenu "Izačići" koji su živjeli u srednjovjekovnom gradu sa okruglom kulom opasanom sa dva odbrambena zida, sagradenom  1501. godine, čijih tragova danas skoro i da nema . Spada u najstarije džemate na području Bihaća.

Izačić je od kraja 18 sotljeća pa sve do iza Drugog svjetskog rata imao tri manje drvene džamije sa mektebima: Izačić-gard, Izačić-Kula, Izačić-Prnjavor. Prema historijskim podacima  više puta su spaljivane, od strane raznih napadača, i ponovo iz temelja građene.

1809.godine Izačić  i njegove sve tri džamije i mektebe je popalio frncuski general  Marmont, a 1836.god.isto to je uradio i austrijski general Woldštaten.
Od poslije  Drugog svjetskog rata  Izačić se ujedinjuje u jedan džemat  i od tad je u funkciji jedna dzamija. Ima oko 500 domaćinstava  i pripadaju mu zaseoci : Kula , Prnjavor, Sulići Balići, Dionice, Lalići, Islamovići , Halilagići i Haćami.

Stara džamija sa  drvenom munarom  je posljednji put nanovo građena  1967. godine. Pred sami rat, tačnije 1991.godine drvenu munaru  je zamjenila vitka betonska munara koja je u toku rata  kao i džamija pretrpjela mnoga oštećenja.

Današnja  novoizgrađena potkupolna džamija  džemata Izačić-grad je otvorena 16.08.2008.god. Može se slobodno reći da je  jedna od najljepših džamija u BIH. U njenu izgradnju utrošeno je 1.200.000 KM.  Izgrađena je bez donacija, sredstvima i radom vrijednih džematlija na čelu sa svoji imamom Izet ef. Šahinović,  koji je  dolaskom na dužnost imama 1997. godine zasigurno preporodio ovaj džemat. U blizini džamije sagrađena je imamska kuća. Džemat Izačić ima 96 dunuma vakufske zemlje, većinom,  mezarja, njive i nešto malo šume. U džamiji se  obavljaju svi dnevni i ostali propisani namazi, a mektebska nastava se održava  2 dana u sedmici, subotom i nedjeljom.

U ovom džematu je rođen  Fadil ef. Felić. Kao zapažen i cjenjen imam dužnost je obavljao  na području Prijedorskog i Bihaćkog medžlisa. Imami u ovom džematu bili su : hadži Hasan Dizdarević (1914-1919), Redžić(Alije)Munir (1924-1925), Hošić (Ibrahima) Muharem (1925-1931), Lonić (Huseina) Husnija ( 1931- 1934, gdje je i umro), Mujagić Ubejd (1935), Memagić (Omera) Hasan (1939, umro je 1943. godine), Handukić ef. Husein (1940-1944), Kovačević ( Osmana) Šaban (1950-55), Hasić ef. Asim (1956-1997, zakopan na Humcima 2001. godine, Bihać) i Izet-ef. Šahinović od 1997.

14.augusta se tradicinalno, svake godine, uči tevhid šehidima Izačića, povodom manifestacije pod nazivom " Izačiću ponosan mi budi". Manifestacija se održava u organizaciji MZ-e i džemata  Izačić, a u povodu dana formiranja i prvog postrojavanja bataljona  T.O. MZ-e  Izačić, 14.08.1992. god.
Džemat  Izačić ima  49 šehida i 7 civilnih  žrtava rata.

Razlozi zašto ne bacati sok od kiselih krastavaca

Kiseli krastavci odlično se sljubljuju sa sendvičima i poboljšavaju okus brojnih salata. Proširite svoje horizonte pa u svoja kulinarska djela uključite i kiselu tekućinu u kojoj se čuvaju. Umjesto u odvod, uspite je u omiljeni obrok ili koktel.

krastavac

Napitak nakon vježbanja

Tekućina od kiselih krastavca bogata je elektrolitima pa je možete popiti bez ikakvih drugih dodataka nakon napornog vježbanja i tako povratiti dio vrijednih elemenata koje ste izgubili znojenjem. Dobar je i izvor kalija koji spriječava grčenje mišića. Pripazite samo da tekućinu odvojite od bijelog luka, kopra i drugih komadića začina koji se obično u nju stavljaju.

Daje aromu

Kada pripremate povrće na roštilju ili u gril tavi ukus ćete mu poboljšati ako ga malo poprskate sa vodom od kiselih krastavaca. Gotovo da vam neće biti potreban niti jedan drugi začin.

Ako u vodu u kojoj kuhate krompir velikodušno dodate vode iz kiselih krastavace ne samo da ćete dobiti mnogo ukusniji krompir nego će sprečiti raspadanje. Ovo je savršen trik ukoliko vam je potreban krompir za salatu koji ne treba da se raspadne na prvi dodir viljuškom.

Nježna zamjena za sirće

Ovaj sok od kiselih krastavaca koristite kao nježnu vrsta sirćeta kojom možete začiniti razne vrste zelenih salata, salatu od krompira i tvrdo kuhanih jaja. Tekućinu možete dodati jogurtu pa napraviti dressing za salatu ili je iskoristiti za marinadu mesa. Nalijte malu količinu sirćetne kiseline na kriške luka. Tako ćete omekšati ove plodove, smanjiti njihovu ljutinu i pripremiti ih za dodatak komplesnijim salatama od povrća.

Kokteli s ekstra „kickom“

Kisela tekućina može poslužiti i za izradu neobičnih koktela! Sok kiselih krastavaca možete dodati prljavom martiniju (umjesto maslinovog soka koji se obično stavlja) ili njime „presjeći“ čašicu. Na koncu, sok od kiselih krastavaca odličan je lijek i protiv mamurluka.